PSIHOLOŠKE POSLEDICE PANDEMIJE VIRUSA KORONA: Savršena oluja za anksioznost, izolaciju i depresiju

Reportaže Zdravlje

Koliko često ste poslednjih meseci imali osećaj nesigurnosti i neizvesnosti? Da li vam je srce brže lupalo i imali ste napade panike? Većina ova stanja pripisuje kontinuiranom stresu koji dovode u vezu sa pandemijom virusa korona, koja u Srbiji traje od marta ove godine. Polovina godine nam je svima prošla u svakodnevnom razgovoru o virusu korona, maksama, merama zaštite, ko sve može i na koji način da se zarazi ovim „nevidljivim neprijateljem“ i tako dalje i tako dalje…

Kontinuirani stres usled pretnje stvarnom opasnošću, u ovom slučaju bolešću kovid-19, predstavlja značajan stres i samim tim opasnost po mentalno zdravlje ljudi, zato što realnost potencijalno opasne bolesti svakoga plaši.

Nada Marjanović, sertifikovani psihoterapeut i klinički psiholog iz Sremske Mitrovice je govorila o tome na koji način prevazići ovaj stres.

Nada Marjanović, psihoterapeut

-Čak i kada prođe prvi talas infekcije, stresori povezani sa kovid-19, uključujući karantin, socijalnu distancu, gubitak posla i pretnju od bolesti, i dalje će postojati. Može se očekivati da ovi faktori imaju značajan uticaj na ljudsku psihu i doprinesu sekundarnoj epidemiji mentalnog zdravlja. Reakcije na stres koji je podstaknut svešću o pandemiji koronavirusa mogu biti različitog intenziteta i oblika kod različitih ljudi. U zavisnosti od toga kakva je reakcija pokrenuta kod osobe zavisi i koji tip pomoći joj je potreban. Za sve nas je na prvom mestu potrebno da osvestimo i prihvatimo da se nalazimo pod velikim stresom koji nam drenira energiju i zamara mehanizme odbrane, a da toga i nismo svesni. Funkcionalna anksioznost može da se ublaži uvođenjem dnevne rutine, konstruktivnim i kreativnim strukturisanjem vremena, kontaktima sa bliskim ljudima, praktikovanjem samo-nege, dok u slučajevima kada osobe više ne mogu same da se izbore, ne mogu da kontrolišu svoje emocije, osećaju duboki doživljaj praznine i besmisla, ili nemaju adekvatan test realnosti, potrebna je stručna pomoć – navodi naša sagovornica.
Nada Marjanović ističe i da je uočljiva pojačana potreba za psihološkom i psihoterapijskom podrškom. Vidljiv je porast broja klijenata čak i na dnevnom nivou.

-Koronavirus je objektivan razlog za strah, te je kod velikog broja ljudi pokretač strahova i anksioznosti. Sa druge strane kod velikog broja ljudi sama socijalna izolacija uzrokovana pandemijom, izazvala je psihičke poteškoće povodom kojih se ljudi javljaju na psihoterapijski tretman. U mom iskustvu, u mojoj praksi, veći je broj ljudi koji se javlja na tretman kod kojih je socijalna izolacija bila okidač različitih simptoma (anksioznosti, depresivnosti, agresivnosti), dok je nešto manji broj ljudi koji se javlja povodom straha direktno povezanog sa pandemijom. Ova svest ljudi i spremnost da potraže adekvatnu pomoć kompetentnih stručnjaka može da, gledano na nivou društva, govori ili o povećanoj zrelosti ili o tome da je ljudima pritisak postao neizdrživ – smatra psihoterapeut.

Eskalirajuća epidemija koronavirusa stvorila je savršenu oluju za anksioznost, izolaciju i depresiju u našim zajednicama. Realnost potencijalno opasne bolesti svakoga plaši. Kada postoji globalna pretnja strah je realističan odgovor svakog pojedinca, tako da su anksioznost i strahovi među prvim simptomima na listi, navodi naša sagovornica i dodaje:

-Osim toga, socijalna izolacija je vrlo nepovoljna po mentalno zdravlje ljudi, i naročito može da podstakne pojavu depresivnosti (različitog intenziteta). U mojoj praksi tegobe povezane za pojavom pandemije povodom kojih se klijenti aktuelno najčešće javljaju su anksioznost, napadi panike, depresivnost, agresivnost, poteškoće iz opsesivno-kompulzivnog spektra.
Osim toga, pretpostavlja se da možemo očekivati da će čak 10 odsto populacije ispuniti kriterijume za tešku depresivnu epizodu posle krize, a možda još veći procenat ljudi ispuniti kriterijume za posttraumatski stresni poremećaj. Faktori rizika za održavanje psihičkih tegoba posle katastrofe uključuju izloženost traumi, nisku socijalnu podršku i već postojeće psihičke tegobe, što sugeriše da bi se najugroženiji među nama mogli suočavati sa posledicama pandemije za mentalno zdravlje još godinama – ističe Nada Marjanović, psihoterapeut i klinički psiholog.

Da bi ublažili širenje koronavirusa, stručnjaci savetuju socijalno distanciranje, izolaciju, a u nekim okolnostima i karantin. Kao ljudi, mi smo društvena bića i profesionalci za mentalno zdravlje znaju da će preporuke o socijalnoj distanci kao i prinudna zatvaranja mesta socijalnog zbližavanja i zabave: bioskopa, teretana, restorana i barova, biblioteka, tržnih centra, uticati na naše mentalno zdravlje.

Zato psiholozi savetuju, pronađite svoj „ventil“. Budite kreativni. Važno je pronaći svoje zdrave „ventile“ poput čitanja, igranja karata, gledanja omiljenih filmova, hobija… Svesno brinite o svom zdravlju. Nemojte negirati sopstvene poteškoće i aktivno radite na sebi.

Biljana Selaković

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *