SREMSKA MITROVICA: OBELEŽAVANjE OSAM DECENIJA APRILSKOG RATA I OSNIVANjA NDH

Reportaže

Nakon što su se prošle godine, u okviru obeležavanja stogodišnjice ujedinjenja Srema sa Srbijom odužili Kralju Petru, Mitrovčani će ove godine, nizom aktivnosti, obeležiti osam decenija od početka Drugog svetskog rata. Najpre će u aprilu biti obeleženo 80 godina od Aprilskog rata na prostoru Sremske Mitrovice, a potom i neslavna godišnjica osnivanja NDH koja je tokom svog tužnog postojanja progutala na hiljade Sremaca, mahom Srba.

Ideju za obeležavanje ovih po mnogo čemu značajnih godišnjica dao je novinar Stevo Lapčević, a na nedavno održanom sastanku u Gradskoj kući, zamisao je prihvaćena i ovih dana počinje njena realizacija.

– Posle osam decenija konačno je došlo vreme da se na dostojanstven način odužimo braniocima Mitrovice i Srema u Aprilskom ratu. Lišeni svakog ideološkog predznaka, svakog nakaradnog i uopšte bilo kakvog naknadnog tumačenja istorije i onoga što se na našem prostoru dešavalo, mi želimo da pokažemo da su Mitrovčani i oni koji su sa njima branili grad ginuli tih aprilskih dana sa verom da će, ako već ne mogu da sačuvaju svoj grad, narod i državu, sačuvati svoju čast i usporiti napredovanje spoljašnjeg nepirjatelja potpomognutog domaćim izdajnicima koji su, videvši u rastakanju sopstvene države svoju šansu, zajednički rešili da unište Kraljevinu Jugoslaviju – kaže Lapčević.

On dodaje da je centralna manifestacija obeležavanja osam decenija Aprilskog rata planirana za nedelju, 11. april, te da će tog dana biti upriličeno nekoliko događaja.

– Najpre će u mitrovačkoj Kasarni biti služen parastos za pale vojnike Kraljevine Jugoslavije, kao i pripadnike drugih oružanih snaga koji su po dužnosti ili dobrovoljno branili svoju otadžbinu. Nakon toga planirano je da se na nasipu, u blizini kružnog toga, kod Vojarne, postavi spomen-ploča, a u večernjim časovima biće upriličena i izložba “Aprilski rat i prvi dani NDH” koja bi zapravo trebala da postane uvertira u obeležavanje stradanje Srema tokom teških godina okupacije. Kao što znate, Srem je jedno od najstradalnijih područja Kraljevine Jugoslavije, a razlog za to svakako treba tražiti u činjenici da je bio deo hrvatske države, što se danas često zanemaruje i malo zna – nastavlja priču naš novinar i dodaje da se nada da će planovi biti uspešno sprovedeni u delo.

On dodaje i to da će spomen ploča biti izrađena isključivo od priloga samih Mitrovčana, čime se nastavlja lepa praksa koja je započeta pre dve godine kada je pokrenuta akcija izgradnje biste Kralja Petra Prvog.

– I tada i sada želimo dve stvari: prva je da ne budemo teret gradu, a druga, mnogo važnija jeste potreba da ponudimo Mitrovčanima da sami pokažu koliko im je stalo do učešća u ovakvim akcijama koje se tiču nacionalnog identiteta i u krajnjem istorije našeg grada. Nadam se da će ova akcija biti podstrek i drugima da krenu našim stopama, kako bismo obnovili sećanje na značajne događaje i ljude koji su obeležili istoriju Sremske Mitrovice. Dobar deo nas ne zna ko su bili dr Ilija Bajić, dr Lazar Rašović, ko je bio dr Jevrem Vidić, u čemu je veličina jednog Jovana Udickog… Sve su to ljudi koje smo zaboravili i kojima se nikada nismo odužili. Kada odete u Gradsku kuću i pogledate fotografije čelnika Grada i Opštine, videćete da nedostaje gotovo tri decenije života – čitav međuratni period je izbrisan iz našeg kolektivnog sećanja. To se mora promeniti, tim pre što su i tih godina u Mitrovici živeli i radili zaista veliki ljudi, bez kojih naš grad ne može postati ono što želi. Činjenica je da se Mitrovica menja, da se “šminka” kako se to kaže i upravo zato je preko potrebno da joj vratimo stari, građanski duh, da u naš sadašnji život udahnemo ono najlepše što su nam ostavili naši prethodnici. Kada to kažem, mislim ne samo na srpsko nasleđe, već zajedničko. Vi recimo u arhivi koju čuva mitrovački župnik Eduard Španović imate odličnu dokumentaciju o katoličkim, a posebno hrvatskim kulturno-umetničkim društvima, od fotografija do originalnih zastava i prava je šteta da se to ne vidi. Mi ćemo se potruditi da i to ugleda svetlost dana – kaže Lapčević.

Inače, nakon aprilske izložbe, u planu je i pripremanje za nacionalno sećanje na osnivanje tragične “Nezavisne države Hrvatske” koje je planirano za septembar na Spomen-groblju.

– Ljudi van Srema slabo znaju šta se ovde dešavalo tokom ustaške strahovlade. Skoro je bila jedna emisija na RTS-u o Savi Šumanoviću, u povodu godišnjice rođenja, pa je između ostalog rečeno da je “streljan u Sremu”. Ta konstatacija možda na najbolji način govori o tome zašto je potrebno da komemoracija na Spomen-groblju uđe u nacionalni kalendar, kao što je slučaj sa obeležavanjem stradanja u Kragujevcu, tokom “Racije” u Novom Sadu, ili u Staroj Gradiški. Postaraćemo se da na Spomen-groblje dovedemo državu, kako bi se od ove, odnosno naredne godine, kada se obeležava osam decenija od akcije Viktora Tomića upravo u Sremskoj Mitrovici održavao dan sećanja na žrtve ustaškog genocida počinjenog na teritoriji Republike Srbije. Planovi su veliki i smeli, raduje me što je samouprava to podržala, što će nam pomoći da sve organizuje, naročito u domenu koji se odnosi na komemoraciju na Spomen-groblju – zaključuje Lapčević.

Već je poznato i kako će spomen ploča jugoslovenskim kraljevskim vojnicima izgledati, ali naš sagovornik ističe da ona neće biti predstavljena sve do otkrivanja. Tek, napominje da će, za razliku od spomenika Kralju Petru, biti znatno manjih dimenzija, kako i dolikuje.

– Grad Sremska Mitrovica podržaće ovu akciju za koju smatramo da je dobra jer želimo da negujemo kulturu sećanja. Smatram da su vojnici koji su u aprilu 1941. branili Mitrovicu zaslužili da im se oda pošta, baš kao i oni koji su kao oslobodioci u nju ušli 1944. godine. Raduje me i činjenica da raste interesovanje naših sugrađana za kulturno-politički život grada između dva svetska rata i nadam se da ćemo tokom narednih godina nešto dobro uraditi i na tom polju – kaže zamenik mitrovačke gradonačelnice Petar Samardžić.

Istog je mišljenja i prvi čoveg gradske skupšine Ilija Nedić, koji dodaje i to da su vojnici Kraljevine Jugoslavije do sada bili nepravedno zapostavljeni i da je došlo vreme da se ta nepravda ispravi.

– Tih ljudi se niko već osam decenija nije setio i mi zapravo na ovaj način okrećemo drugu stranicu naše knjige. Mitrovica je grad bogate tradicije, lepe ali i teške istorije i naša je dužnost da je pamtimo. Međuratna Mitrovica je imala bogat kulturni i društveni život i to je nešto iz čega treba učiti i čemu se takođe treba posvetiti. Takođe, mi smo dužni da na viši nivo dignemo i sećanje o našem stradanju pod NDH, ali ne da bismo nekome zabadali prst u oko, već da nam se to ne bi ponovilo. Ni nama ni bilo kome, jer stradanje jednog naroda nikada nije samo njegovo, već opšte, čovečansko. Ono je u neku ruku i pad i stradanje onih koji su zločin izvršili -kaže Nedić.

Svi koji žele da se uključe u akciju koja nosi simbolični naziv “Mitrovački odred”, po uzoru da specijalno formirani odred koji je aprila 1941. branio grad i naročito pontonski most na reci Savi, imaće priliku da to i učine u skorije vreme i na različite načine.

U cilju pripremanja izložbe “Aprilski rat i prvi dani NDH”, pozivamo sve Mitrovčane da u Muzej Srema donesu predmete vezane za Kraljevinu Jugoslaviju, njenu vojsku i sam Aprilski rat. U pitanju mogu biti ordenje, lični predmeti, vojne oznake, zanimljive fotografije… kako bi bili izloženi. Muzej će svakom donosiocu izdavati revers na osnovu kojeg će predmeti kasnije biti vraćeni vlasnicima.

– Muzej Srema ima dosta predmeta, ali bi bilo lepo ako bismo uspeli da upotpunimo izložbu, da je proširimo. Sa druge strane, želimo da omogućimo Mitrovčanima da i sami postanu njeni kreatori. Mislim da je naš grad, a kada to kažem mislim i na naša sela, ima čime da se podiči i da naši sugrađani imaju po svojim domovima porodičnu zaostavštinu koju mogu da pokažu. Naročito su nam dragocene fotografije vojnika Kraljevine Jugoslavije, bez obzira da li se radi o samom Aprilskom ratu ili o služenju vojske. Otuda molim sve imaju ovakve predmete da ih donesu, kako bismo ih izložili i pokazali jedni drugima da imamo čime da se ponosimo – kaže istoričar Nenad Radmanović.

N. Milošević

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *