PĐENE ZBIRKE „ISPRIČAJ SEBI” SLAĐANE MILENKOVIĆ NA BRANKOVOM KOLU

Gradske vesti

U Biblioteci „Branko Radičević” u Sremskim Karlovcima, u okviru manifestacije Brankovo kolo, održana je promocija nagrađene zbirke pesama „Ispričaj sebi” autorke Slađane Milenković. Publici je predstavljeno njeno poetsko ostvarenje snažne vizije, utemeljeno na slovenskoj mitologiji, elementima prirode i duboko
ličnom lirskom izrazu. Brankovo kolo je kulturna institucija nastala kao pesnička zadužbina Branka Radičevića koja neguje tradiciju i podstiče mlade talente.


 Zbirka Slađane Milenković „Ispričaj sebi” pažljivo je osmišljena lirsko-mitološka celina u kojoj
se prirodni elementi, slovenska mitologija i unutrašnji doživljaji prepliću u ritualnoj strukturi.
Ovo pesničko delo, koje je već privuklo pažnju književne javnosti, predstavljeno je u ambijentu
dostojnom najveće srpske pesničke tradicije.
 Ugledna pesnikinja, esejistkinja i naučnica Slađana Milenković ovogodišnja dobitnica nagrade
„Stražilovo”, koju Brankovo kolo dodeljuje za najbolju pesničku knjigu obratila se publici,
govoreći o nastanku zbirke i inspiraciji koja stoji iza njenih stihova. Kako je istakla:
„Zahvaljujem se Brankovom kolu, svima koji su doprineli tome da baš ja ponesem ovo ugledno
pesničko priznanje. Nagrada Stražilovo podseća na večno zelenu granu srpskog pesništva,
stražilovsku liniju, koju je započeo naš veliki pesnik Branko Radičević. Za mene je književnost
uvek bila utočište i način da čovek ispriča sam sebi ono što ne može nikome drugom – zato ovu
nagradu osećam kao poziv da i dalje tragam, pišem i slušam jezik srca.”
 „Drago mi je što je moja zbirka predstavljena upravo u Biblioteci ’Branko Radičević’, jer se u
ovom prostoru, u okrilju Brankovog kola, poezija oseća kao kod kuće. Za mene je pisanje način
da razgovaram sa sobom i sa svetom, a promocija u Karlovcima pokazuje da je taj razgovor uvek
i zajednički, jer poezija postoji tek onda kada se podeli. Verujem da pesma može biti utočište, ali
i poziv na dijalog, i zato mi je radost što moji stihovi večeras dišu u ovakvom društvu,” dodala je
pesnikinja.
 Kako je rekao Danilo Jovanović, književni kritičar, zbirka je izgrađena kao ritualno putovanje
— od introspektivnog pitanja identiteta, kroz susrete sa elementima i božanstvima, do povratka u
život obogaćenog iskustvom.
 „Mitološki sloj nije samo dekoracija, on funkcioniše kao metaforički okvir za unutrašnje
preobražaje. Pesme se mogu čitati odvojeno, ali ceo sadržaj jasno prati ciklus smrti,
transformacije i obnove. Zbirka funkcioniše kao trodelni most: od arhetipskog i mitskog ka
savremenom i urbanom, od kolektivnog sećanja ka ličnom iskustvu i na kraju ka sopstvu, samoći
i prihvatanju. Ona pokazuje kako se mit može preobraziti u savremeni poetski jezik, a intimna
introspekcija pretočiti u univerzalni ritual samospoznaje,” rekao je Jovanović.
 „Ispričaj sebi” je pesnički ritual inicijacije, transformacije i povratka. Uvodni ciklus, postavlja
proročansko pitanje „ko sam?” koje vodi kroz celu zbirku. Prvi deo, sa bogatim mitološkim i
obrednim slikama, uvodi čitaoca u unutrašnje putovanje kroz elemente i arhetipove slovenskih

božanstava. Drugi deo, „Barut proleća”, menja ton, on prelazi u urbanu, sažetu i modernu liriku,
ali zadržava unutrašnju napetost i simboličku dubinu, da bi završni ciklus „Spavači u senci
sveta” deo putem karnevalizacije zaigrao stihove i vratio veru u igru i stvaranje.
 Izabrane pesme umetnički su interpretirane pred brojnim poštovaocima poezije. Događaj je
upotpunjen razgovorom o savremenom stvaralaštvu i mestu pesnika u srpskoj književnosti koji je
sa pesnikinjom vodila Jovana Anđelić.
 Brankovo kolo nije samo praznik poezije – to je duhovni sabor koji spaja književnost, dramsku,
likovnu i muzičku umetnost, filozofiju i duhovnost, rekla je Milena Grujičić pozdravljajući
publiku. Njegov značaj prepoznaju i najveća imena naše kulture, ali i najmlađi pesnici za koje je
ova manifestacija često prva velika scena. Tako Brankovo kolo, već više od jednog veka, čuva
kontinuitet specifične pesničke misije i ostaje jedan od najsnažnijih simbola srpske kulture.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *